Sidebar

16
Sub, Pro

Zaustavite huligane!

Typography
Ovo je apel svim institucijama u zemlji: Učinite više nešto, zaustavite te huligane!

"Navijače ne možeš prevariti! Oni su nevjerojatno sposobni dijagnosticirati i definirati ljude koji su ovakvi ili onakvi!"

"Jesam li ja veći kockar ako sam izgubio novac ili neki koji su izgubili dječje osmijehe i veselje navijača?"

Josip Kuže

 

Dopustite mi da po prvi put privatiziram ovaj prostor i prije nego li dodam svoj senf temi koja je ovih dana zamijenila na naslovnicama krizu vlade (slučajnost?) predstavim sebe. Nisam to do sada činio, makar sam u nekim tekstovima spominjao neke sitnice. Ne, ne radi se o iznenadnom egotripu, nego je - nažalost - bitno za nastavak teksta.

Rođen sam, na nesreću ne i odrastao u Livnu, mada sam tamo proveo najljepše razdoblje djetinjstva. To je jedan gradić u Bosni i Hercegovini, ovih dana popularan zbog hrabrih navijača koji su se suprostavili orjunašima koji su prekinuli susret sa Češkom na EP, a inače poznat po livanjskom siru i buri koja se ne bi posramila ni one velebitske. Grad je to koji je prije rata imao preko 70% hrvatskog stanovništva, a u selu iz kojeg potječem taj postotak je na cijelih sto! 

Ne napominjem to zato jer mi je bitno - prijatelje, poznanike i poslovne partnere imam zaista svih nacionalnosti i vjera bivše zemlje, nego zato što se u tom selu odrastalo na hrvatski način. Unatoč Jugi, unatoč UDB-i. Uvijek se slavio Božić, Uskrs, Velika Gospa, a djeca su se učila da su ništa drugo nego Hrvati. 

Da, ja sam i katolik. Nije da se uvijek slažem sa predstavnicima crkve, nisam od onih koji su svake nedjelje na Svetoj misi, ali čvrsto vjerujem u Boga i pokušavam koliko je moguće slijediti njegove zapovjedi. 

Po političkom uvjerenju sam konzervativno-liberalno-socijalističko-kapitalistički ljevičar i desničar. Hoću reći - nisam od onih koji će slijepo slijediti neku stranku, opciju, nekog političara, nego se od slučaja do slučaja slažem sa ovim ili onim. 

Svoju zemlju, a iako je Livno u Bosni i Hercegovini, sviđalo se to nekome ili ne moja zemlja je Hrvatska, i volim je do neba! Ma šta netko mislio o tome, ja sam ponosan što sam Hrvat! Ne zanima me da li je prosječan Englez, Rus ili Amerikanac ponosan što je to šta jest, ja sam Bogu zahvalan što me na ovu planetu poslao kao Hrvata. Koliko god mana mi imali! Jer sjećam se dobro kako smo i čijom zaslugom (zbog toga se nikada neću odreći "za dom spremni") došli do toga da imamo svoju zemlju i da možemo biti Hrvati.

Nogomet obožavam. Ja sam jedan od onih likova koji se nedjeljom ujutro ustane i gleda japansku ligu. Nije baš da u to vrijeme na tv-u ima puno toga pametnijeg, ali uvijek ću ispred nekog filma, serije ili šou-programa odabrati nogometnu utakmicu. I u nadmetanju klinaca na betonskom školskom igralištu mogu uživati kao u finalu lige prvaka, ja jednostavno volim tu igru. I svakog onog koji na bilo koji način okalja tu igru mrzim iz dna duše!

Uostalom, iz te ljubavi je i nastala Lopta. Zapravo mi je uvijek smiješno kada me pitaju kako imam volje za uređivanje ovog bloga/portala, jer za mene to nije nikakav posao, nego gušt koji me opušta. O nogometu mogu pričati, pisati i gledati ga danima. Bez prestanka. 

Dakle, da saberem: Nisam član ni jedne političke stranke, katolik sam, Hrvat, patriot. Nisam komunjara, nikada mi nitko iz obitelji nije bio član bilo koje stranke ili partije, nisam orjunaš. To je očito jako bitno, i zato mi oprostite na ovom dugačkom uvodu. Ja nisam orjunaš! Obožavam svoju zemlju, obožavam nogomet, ali evo unatoč tome nisam gledao nastupe svoje reprezentacije na najvećem nogometnom natjecanju ove godine. Da se vratim na početak i izjavu pokojnog Josipa Kuže - netko mi je kao navijaču ukrao osmijeh i veselje...

Za one koji eventualno ne znaju, Orjuna (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) je bila skupina, osnovana u Splitu 1921. godine, koja se zalagala za jaku i jedinstvenu zemlju Jugoslaviju, a zabranjena je 1929. godine, dakle prije 87 godina. Osamdesetsedam! Ali u nekim glavama postoji i danas, kao što u nekim drugim glavama iza svakog kuta vreba krvožedni ustaša.

Tako je čak i draga nam predsjednica netom nakon završetka utakmice Hrvatska - Češka na svom facebook profilu napisala: "Bravo, Vatreni! Bravo, hrvatski navijači! A vama neprijateljima Hrvatske, mrziteljima svoje reprezentacije i države (tzv. orjunašima) poručujem: odgovarat ćete i za ovo i za svastiku! Sram vas bilo!"

Dakle, jugoslavenski nacionalisti, ili kako bi rekao sponzor dijela kampanje predsjednice, organizator i financijer njene rođendanske proslave - "sinovi jugooficira" - iz mržnje prema svemu hrvatskome prekinuli su utakmicu u Milanu, sada u Saint Etienneu, a istovremeno uzvikuju "za dom spremni", crtaju svastike po travnjacima naših stadiona i nosaju ustaško-nacističko znakovlje po utakmicama! 

Zar je moguće da nikome u toj kombinaciji nešto ne smrdi? Zar je moguće da smo postali ovce koje će pojesti sve ono što serviraju već odavno sve, samo ne neovisni mediji? Zar je moguće da nitko nije u stanju pokušati koristiti vlastiti mozak, pa tek onda krenuti u osude?

Sramota. Riječ koja se tako penetrantno prostituirala ova dva dana da je ne mogu više gledati. 

Sramota je predsjednice, sramota čelnike nogometnog saveza. Sramota je igrača. Sramota je navijača. Sramota je lika čiji je komentar prenio skoro svaki medij u zemlji, a koji počinje sa: "Gdje ti je baklja kad ti majka ima penziju 800 kuna i nema za režije nakon 30 godina rada?"

Predsjednice, je li Vas sramota što vam je OSUĐENI huligan dobrim dijelom financirao kampanju, zatim Vam velikodušno organizirao feštu povodom rođendana? Je li Vas sramota što savez u kojem je ta spodoba formalno prvi dopredsjednik, a zapravo glavni gazda, otvoreno, javno i bahato odbija provoditi hrvatske zakone, konkretno zakon o sportu? 

Dragi funkcionari saveza, je li vas sramota da ni nakon 25 godina Hrvatska nogometna reprezentacija nema kamp, a zakopali ste na raznim lokacijama nekoliko kamena temeljaca? Je li vas sramota što su vam neki bivši kolege u zatvoru, osuđeni za primanje mita i namještanje utakmica? Je li vas sramota kada pogledate derutne stadione, a na njima po 200 ljudi? 

Igrači, je li vas sramota kada vam motivacijske govore uoči utakmica drži čovjek koji sa mnogima od vas ima lihvarske ugovore, drži vas kao robove, i sa kojim je jedan od vaših bivših kolega završio na sudu, a u Hrvatskoj mu zamrznuta sva imovina? Je li vas sramota da je i u toj utakmici sa Česima taj mediokritet davao upute iz lože? Je li vas sramota kada ljudi koji jedva spajaju kraj s krajem za jednu vašu utakmicu protiv nogometnog patuljka s Malte trebaju izdvojiti 120 kuna za istočnu, 250 kuna za zapadnu tribinu maksimirskog (nego kojeg drugog?) stadiona? Je li vas sramota što ste u posljednjih 12-13 godina češće igrali u Londonu, nego u Splitu? 

Navijači, "obični" i "normalni", a ne ovi divlji huligani, je li vas sramota kada u loži gledate čovjeka koji je vašoj voljenoj zemlji ukrao više stotina milijuna kuna? Je li vas sramota što za to vjerojatno neće biti osuđen, jer je dobar sa svim mogućim sucima, dobar je i sa predsjednicom države, a i sa strankom na vlasti na čijem se skupu prije par godina bio glavni zabavljač? Je li vas sramota što su vam zemlju pokrali, privredu uništili, na iseljenje natjerali stotine tisuća ljudi kojekakvi ratni profiteri koji se busaju u prsa da su domoljubi? Je li vas sramota što o tome niste postavljali stotine hrabrih facebook-statusa kao što ste to uradili jučer i danas optužujući i bez ikakvog dokaza šireći popis imena? 

Je li tebe, neznani pjesniče, sramota što ti majka ima 800 kuna mirovine nakon 30 godina rada? Jesi li zbog toga negdje protestirao, nekoga uvrijedio, ili se tvoja borba svodi na poeziju na internetu? 

Da svi vi upola toliko energije trošite na osudu nepravdi koje vas svakodnevno okružuju, pa makar samo odlučno putem facebooka, do ovog u Saint-Etienneu ne bi ni došlo! Da se samo upola toliko odrješito okomite na sud koji oslobodi tajkuna koji je ubio dvoje ljudi, na ratnog profitera kada se u svečanoj loži sukobi sa nekim djedicom, policajcem, ili na najprimitivniji način izvrijeđa novinara koji mu postavi "neprikladno" pitanje, do ovog u Sainet-Etienneu ne bi ni došlo! Da ste doživjeli da vam zabrane ulaz na stadion čije održavanje financirate, i to samo zato što se su sa tribine na kojoj ste se slučajno našli, odnosno zato što je ulaznica za tu tribinu najjeftinija, čuli povici protiv dragog vođe, možda biste drugačije razmišljali. 

Ali, vi (čast vrlo rijetkim izuzecima) nogomet gledate samo svake dvije godine, i to samo onda ako igra i Hrvatska. Vama je nogomet sezonska zabava kojom ćete skratiti vrijeme dok čekate pravo ljeto. Vi niste putovali 600 km da bi gledali tu Hrvatsku kako igra protiv Andore, jer ni ne znate da Andora ima nogometnu reprezentaciju. Vas zanima Italija, Njemačka, Engleska, Brazil. Koja jebena Andora? Vi niste imali besane noći zbog 2:2 protiv Australije, i sigurno se ne sjećate mjesta radnje i datuma. Ja ga znam napamet. Vi ne osjetite razliku u odnosu prema navijačima danas i prije 20 godina, jer odnos prema navijačima na velikim natjecanjima je uvijek isti. Vi ne morate nikome objašnjavati kako je moguće da se atmosfera na utakmicama vašeg kluba i reprezentacije kazališna, a nekada je bila paklena. 

Kakve li ironije da sa presice saveza dolazi zaključak "bavimo se posljedicama, ne uzrokom"! Kakvog li manipuliranja i mazanja očiju, iskorištavanja situacije. Oni bez ikakvog pravog dokaza praktički potvrđuju imena koja kruže internetom i za organizaciju prekida utakmice sa Češkom optužuju Torcidu, a ako pogledate profile tih ljudi čija imena kruže vidjet ćete da ih ima iz svih gradova, svih navijačkih skupina. Ljudi, progledajte! Zar niste svjesni kako vas žele nahuškati jedne na druge, zavaditi sjever i jug, zavaditi pa vladati, odnosno učvrstiti vlast. 

Ne nasjedajte na svaki članak, preispitajte sve. Zapitajte se zašto se do danas ne zna tko je nacrtao svastiku na poljudskom travnjaku. Da li je to zaista djelo huligana, ili je možda naručeni incident? Možda bivše vlasti, kako bi pokazao koja je to alternativa njima. Ili sadašnje vlasti, kako bi dokazao kako oni bivši nisu u stanju ni običnog huligana uhititi. Ili možda samog nogometnog saveza, kako bi učvrstio svoju poziciju u borbi protiv "orjunaša".

Zapitajte se zašto niti nakon jednog incidenta hrvatskih navijača javnost ne dozna tko su ti ljudi. Njemačkim huliganima koji su 1998. u Francuskoj pretukli policajca Daniela Nivela, a u čiju čast je Ćiro kasnije uz sebe imao policijsku kapu na svakoj utakmici, znaju se imena i početno ime prezimena, a novinari su već tada dobili mogućnost da razgovaraju sa njima. Zašto kod nas nikada ne doznamo tko su ti ljudi, i tko iza njih stoji? Da li su to huligani ili možda nečiji plaćenici koji obavljaju prljavi posao? Neke stranke, kako bi se pozornost javnosti skrenula sa dnevnopolitičkih tema i problema (jeste li jučer ili danas čitali nešto o krizi vlade, korupciji čelnika?) Ili opet - možda saveza kako bi pridobio podršku većine u borbi protiv tih "drogeraša i propalica", a što mu očito i uspjeva? 

Zapitajte se kako je moguće u zemlji koja je posljednjih godina redovita meta terorističkih napada (neka se srami povjerenik za sigurnost HNS-a koji je bacanje bengalki na travnjak usporedio sa terorističkim činom, i to baš u takvoj zemlji), u kojoj se nekoliko tjedana uoči početka turnira raspravljalo da se utakmice zbog sigurnosnih razloga igraju bez gledatelja, u utakmici koja je označena visokorizičnom unese toliko baklji? 

Od kud Hrvatskom helsinškom odboru, poznatom po tome što na račun svih nas u svakom kolu HNL broji koliko puta su gledatelji na tribinama opsovali čelnike saveza, protivničku momčad ili suca, informacije uoči utakmice da bi moglo doći do prekida? Kakvi su to huligani koji se prije akcije jave Ivanu Zvonimiru Čičku i objasne mu da planiraju napraviti pizdariju? Ili je HHO dojavu možda dobio od nekog iz saveza tko je sve ovo financirao, a tko će dugoročno profitirati od jednog ovakvog incidenta?

Ništa ne bi iznenadilo kada znamo da tamo sjede ljudi koji su nekoliko puta uhvaćeni u laži iako se na vlastitoj djeci kunu da govore istinu, a nastavili i kada im je dokazano da lažu.  

Najlakše je osuti drvlje i kamenje na tamo nekih par budala, prelistati par internet stranica, iskaliti bijes putem tipkovnice na fejsu i sramiti se. 

Treba samo pomno odabrati zbog čega se sramiti...

 

P.S. Sve napisano ne znači da podržavam prekid nogometne utakmice ili onoga tko ga je napravio, jer u uvodu sam rekao da ja ovu igru obožavam, a mrzim svakog onog tko okalja tu igru na bilo koji način. Ali neću se prikloniti većini bez da ću razmisliti o pravim uzrocima. Neću se sramiti zbog ovoga jer, na veliku žalost, puno je stvari u ovoj državi, a posebno u nogometu u ovoj državi kojih bi se trebao sramiti mnogo više. I neću bez razmišljanja optuživati, pogotovo ne javno objavljivati nečija imena, i to bez da sam preispitao svaki detalj nekog događaja.